Pretraži ovaj blog

srijeda, 28. rujna 2016.

Jesu li žene lošije šefice?

Dugogodišnje iskustvo u radu s ljudima mi govori da su žene često vrlo nezadovoljne stupnjem kontrole ikvalitete upravljanja u poslovnim, ali i u privatnim situacijama. Ocjenjujući sebe ocjenom od 1 do 10 u smislu “šefovanja”, ocjene su često prosječne i ispodprosječne, što se naravno temelji na subjektivnoj ocjeni, odnosno vlastitoj procjeni temeljem onoga kako se osjećaju u odnosu na rezultate koje postižu u vođenju.

U vremenu kad se sve više govori o staklenom stropu, borbi za ravnopravnost i preprekama koje žene imaju u razvoju karijere, naslov ovog članka može djelovati šokantno, uvredljivo i pogrešno.

Potpuno sam svjesna toga, međutim, dugogodišnje iskustvo u radu s ljudima mi govori da su žene često vrlo nezadovoljne stupnjem kontrole i kvalitete upravljanja u poslovnim, ali i u privatnim situacijama. Ocjenjujući sebe ocjenom od 1 do 10 u smislu „šefovanja“, ocjene su često prosječne i ispodprosječne, što se naravno temelji na subjektivnoj ocjeni, odnosno vlastitoj procjeni temeljem onoga kako se osjećaju u odnosu na rezultate koje postižu u vođenju. Kroz Školu za šefice je do sada prošlo pedesetak žena koje su analizirale svoj poslovni put, dobile alate i zaključile da mogu i da će u budućnosti biti puno bolje šefice svog života.

Žene su u vremenu krize koja je (nadamo se) već iza nas, bile proaktivnije od muškaraca, željele su učiti od drugih te više od muških kolega brinule o međuljudskim odnosima i drugim ljudima. Ta činjenica je posebno važna ukoliko se žena nalazi na voditeljskoj poziciji u tvrtki, jer mora imati vještine upravljanja ljudskim potencijalima i sposobnost donošenja poslovnih odluka. Specifično ponašanje žena u poslovanju često pripisujemo stereotipovima, no žene se uglavnom bolje nose s emocijama, kvalitetnije i jasnije komuniciraju više se izražavajući neverbalno te imaju veću sposobnost sagledavanja cjeline ili veće slike. Percipirajući informacije iz okoline, ženski mozak stvara veze kako kreirao sliku cjeline, dok muški mozak češće slaže informacije logično, linearno i fokusirano. Žene su empatične po prirodi, tj. urođeno im je da se poistovjećuju s drugima. Bez obzira na proaktivnost i usmjerenost na timski rad, moramo uzeti u obzir da žene, kao i muškarci, imaju i neke osobine koje ne utječu dobro na poslovne rezultate. Žene imaju kod koji ih tjera da se trude da svi budu zadovoljni pa često griješe u sagledavanju stupnja zadovoljstva svih strana. Zadovoljstvo članova tima je, naravno, jako važno, ali ne može biti i primarno u definiranju dugoročnih poslovnih ciljeva. Upravo zbog osjećaja za druge, tog tzv. koda altruizma, većina žena je fokusirana na druge i često su “nesebične odgajateljice”. Upravo ta osobina i pomaže i odmaže ženama u „šefovanju“. Pune razumijevanja, često više vremena provode vodeći brigu o drugim ljudima, čime pretjeruju s odgovornostima i brojem obveza, zaboravljajući na sebe u tom cijelom procesu. Iz toga proizlaze zaključci da su loše u „šefovanju“.

Muškarci su češće usmjereni na društvenu dominantnost i individualizam u smislu prevlasti, dok su žene usmjerene na odnose s ljudima. Osobe koje su usmjerene na sebe mogu ići jedinim i relativno jednostavnim putem, misleći o vlastitim potrebama ili poslovnim ciljevima, ulazeći u rizik i donoseći relativno jednostavne odluke. Žene se poistovjećuju s drugima i arhiviraju skoro neprekidnu bujicu podataka koje pristižu sa svih strana. Žene reagiraju i osjećajima i logički, no imaju “specijalnost” da se stave u tuđu poziciju pa su možda istovremeno manje sklone rizicima kao pojedinci, a zbog volje grupe ili grupnih potreba možda češće ulaze u nepredviđene situacije i donose rizične poslovne odluke kako bi ugodile svojoj zajednici ili na određeni način zadovoljile potrebe grupe.

Na kraju, dobra vijest je da svi možemo usavršiti svoj stil upravljanja i vođenja, kao i doći do ravnoteže u organizaciji poslovnog i privatnog života. Važno je analizirati gdje se nalazimo trenutno i kako smo do toga došli, a tek onda možemo poduzeti važne korake prema naprijed.