Priznajem, naziv je malo čudan. Zašto je takav? Zato što se neki ljudi ponašaju kao “maloljetni mafijaši”. Nisu zreli, bacaju se na sve strane, zahtijevaju od ljudi nešto, žele da ih štite psi čuvari (ljudi oko njih), zahtijevaju lojalnost i upucaju te kad si protiv.
Nažalost, susretne se čovjek s ljudima koji su nezreli i u starijoj dobi. Pričaju jedno, rade drugo, treće misle. Govore ljudima kako su dobronamjerni, govori kako znaju što rade i drugima istovremeno ostavljaju dojam da od njih mogu tražiti savjet. Čula sam priču osobe od četrdeset godina: “Pazi se, nemoj se družiti s “njom”, pitaj mene s kim se možeš družiti. Ja ti to znam. Tu sam za tebe!”. Naivni ljudi ne vide da je tu riječ o emocionalnoj ucjeni, manipulaciji i stavljanju osobe u poziciju pasivnog promatrača koji treba slušati “gazdu”.
Mnogi trebaju pomoć. Slušaju one koji se nametnu kao veći i važniji. Ti važniji im nekada i pomognu, ali samo zato da mogu tražiti protuuslugu. Ti isti ne biraju riječi kako će diskreditirati ljude u svom okružuju, a opet u nekim situacijama govore samo najbolje o drugima. To je uvijek kad imaju publiku. Govore dobro kad znaju da je dobro govoriti dobro. Ne zato što to misle ili osjećaju. Znaju da će tako bolje proći i da će ljudi pomisliti da su pozitivci. Znaju mjeru u prezentaciji. Lukavo promišljaju što reći kome.
Savjetuju drugima kako da se ponašaju, daju rješenja “ključ u ruke”, nameću se i govore kako ste divni i kako sve možete… Tko to ne voli čuti? Kad vam netko kaže da ste fantastični, toj se osobi može oprostiti i neko nerazumno ponašanje. Možemo voljeti nerazumne ljude kad oni nas vole… Sve se čini normalno…
I bilo bi normalno da “maloljetni mafijaš manipulator” nema plan kako će vas strpati pod svoje kandže, kako će vam objasniti da ga sve morate pitati i za sve tražiti dopuštenje. Bit će vas strah izaći ispod tih kandži, jer nikad ne znate što bi ova osoba mogla napraviti. Priča se da je opasna, a nije dobro izaći iz “mafijaške obitelji”. Bolje je šutjeti. Bolje je praviti se da se ništa ne događa i lagati sebi. Osim toga, “mafijaš” zna puno o članu mafije i uvijek prijeti da će to reći… Onda je bolje biti tiho i mirovati. Naravno, nije bolje, ali si osobe tako objasne ropstvo u kojem su se našli.
Upravo tako manipulatori pobjeđuju, jer se svi prave da ne vide, a i kad vide, lakše je šutjeti nego se izboriti za sebe i svoju slobodu. Počinju misliti da ih manipulator iskorištava za njihovo dobro
Nažalost, susretne se čovjek s ljudima koji su nezreli i u starijoj dobi. Pričaju jedno, rade drugo, treće misle. Govore ljudima kako su dobronamjerni, govori kako znaju što rade i drugima istovremeno ostavljaju dojam da od njih mogu tražiti savjet. Čula sam priču osobe od četrdeset godina: “Pazi se, nemoj se družiti s “njom”, pitaj mene s kim se možeš družiti. Ja ti to znam. Tu sam za tebe!”. Naivni ljudi ne vide da je tu riječ o emocionalnoj ucjeni, manipulaciji i stavljanju osobe u poziciju pasivnog promatrača koji treba slušati “gazdu”.
Mnogi trebaju pomoć. Slušaju one koji se nametnu kao veći i važniji. Ti važniji im nekada i pomognu, ali samo zato da mogu tražiti protuuslugu. Ti isti ne biraju riječi kako će diskreditirati ljude u svom okružuju, a opet u nekim situacijama govore samo najbolje o drugima. To je uvijek kad imaju publiku. Govore dobro kad znaju da je dobro govoriti dobro. Ne zato što to misle ili osjećaju. Znaju da će tako bolje proći i da će ljudi pomisliti da su pozitivci. Znaju mjeru u prezentaciji. Lukavo promišljaju što reći kome.
Savjetuju drugima kako da se ponašaju, daju rješenja “ključ u ruke”, nameću se i govore kako ste divni i kako sve možete… Tko to ne voli čuti? Kad vam netko kaže da ste fantastični, toj se osobi može oprostiti i neko nerazumno ponašanje. Možemo voljeti nerazumne ljude kad oni nas vole… Sve se čini normalno…
I bilo bi normalno da “maloljetni mafijaš manipulator” nema plan kako će vas strpati pod svoje kandže, kako će vam objasniti da ga sve morate pitati i za sve tražiti dopuštenje. Bit će vas strah izaći ispod tih kandži, jer nikad ne znate što bi ova osoba mogla napraviti. Priča se da je opasna, a nije dobro izaći iz “mafijaške obitelji”. Bolje je šutjeti. Bolje je praviti se da se ništa ne događa i lagati sebi. Osim toga, “mafijaš” zna puno o članu mafije i uvijek prijeti da će to reći… Onda je bolje biti tiho i mirovati. Naravno, nije bolje, ali si osobe tako objasne ropstvo u kojem su se našli.
Upravo tako manipulatori pobjeđuju, jer se svi prave da ne vide, a i kad vide, lakše je šutjeti nego se izboriti za sebe i svoju slobodu. Počinju misliti da ih manipulator iskorištava za njihovo dobro
